Opatija

Opatija je jedan od najuglednijih obalnih gradova Hrvatske te turističko središte
stoljetne tradicije koje privlači goste iz cijeloga svijeta.

Smještena na Kvarneru – razmeđi sjeverne i južne Hrvatske te Slovenije i istočne Italije – Opatija je ne
samo geografsko, već i društveno-kulturno sjecište regije.

Spoj kontinentalne i mediteranske arhitekture, zajedno s enogastronomskom ponudom i ugodnom klimom, učinili su ju popularnim odredištima kroz stoljeća, sve do danas.

jedinstveno naslijeđe

U Opatiji su u doba Austro-Ugarske Monarhije boravili umjetnici i znanstvenici svjetskoga glasa, poput kompozitora Giacoma Puccinija, književnika Antona Pavloviča Čehova, austrijske carice Marije Anne te znanstvenika Alberta Einsteina.

Obližnje Volosko rodno je mjesto hrvatskog meteorologa svjetskog glasa, Andrije Mohorovičića. Deset hotelskih soba u Bevandi posvećeno je upravo ovim slavnim osobama, jednako kao što su one svoje vrijeme posvetile grad i ovdje ostavile neizbrisiv trag. Nije pretjerano reći kako je Opatija u svoje vrijeme bila među omiljenim ljetovalištima bogatih i slavnih.

Povijesne slavne osobe danas su zamijenile one modernog doba. Opatija je dinamičan grad koji, uz bogatstvo svoje ponude, uživa u urbanosti obližnjeg grada Rijeke, s jedne strane, i ruralnosti poluotoka Istre te otoka Krka, Cresa i Lošinja, s druge strane. Ovo je jednako mjesto opuštanja i uživanja, kao i početno odredište istraživanja kvarnerskih i istarskih destinacija.

1913.

1971.

danas

Današnje lokacija Bevande i susjedne Ljetne pozornice nastale su nasipavanjem mora 1913. godine, kao početak ideje gradnje tada najveće europske lječilišne palače.

Nakon točno 100. godina Bevanda je na ovom jedinstvenom mjestu ostvarila ideju vrhunskog smještaja i gastronomije.

Otvorivši vrata gostima 1971. godine, pokojni Branko Bevanda uzdignuo je istoimeni restoran do ugleda institucije. Svojevrsna kolijevka kvalitetne i pouzdane gastronomije na Kvarneru, jelovnici su ovdje bili temeljeni na lokalnim namirnicama najviše kvalitete. Kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj regiji, Bevanda je bila mjesto susreta, društvene interakcije, obiteljskog okupljanja, smijeha i opuštenog uživanja. Bevanda je postavila standarde ugostiteljstva, zadatak koji je preuzela i u moderno doba.

Danas je ugled Bevande obogaćen s 10 bogato opremljenih soba, svake nazvane po slavnoj osobi koja je tijekom opatijske povijesti boravila u gradu i inspirirala se ovdašnjom mondenom kulturno-društvenom scenom. Među njima su svoje mjesto našli i plesačica Isadora Duncan, književnici Vladimir Nabokov, Sergei Esenin i James Joyce, kao i kompozitor Gustav Mahler. Hotel je mjesto usmjereno na potpuno opuštanje, u smještaju visoke kategorije, te zadovoljenje želja gostiju. Rođen je hotel Bevanda!

U prostoru u kojem arhitektonska i druga rješenja potpisuju hrvatski dobavljači, nastavak tradicije Bevande je ne samo naša želja, već i obaveza.

Korak do Jadranskog mora — i s upečatljivim morskim pogledom na predivne Rijeku, Istru i otoke — Bevanda hotel, restoran i bar Vas poziva da vrijeme koje provodite bude jedinstveno i uvijek ispunjeno užitkom.

1882., Dublin, Irska
1941., Zürich, Švicarska

Jedan od najutjecajnijih pisaca i pjesnika modernističke avangarde ranog 20. stoljeća, James Joyce je bio veliki putnik. Napustivši rodnu Irsku u svojim ranim dvadesetima, krajolici Europe pružili su mu umjetničku slobodu i potaknuli kreativnost za romane poput Uliksa i Portret umjetnika u mladosti. Za vjerovati je da su upravo Jadransko more i Opatija, koje je redovito posjećivao tijekom ljeta prije, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata, bili inspiracijom za Joyceove romane, danas smatrane klasicima književnosti. Joyceovo istraživanje jezika i novih literarnih formi pokazalo je ne samo da je riječ o vrhunskom piscu, već je nadahnulo i niz budućih generacija.

1860., Taganrog, Rusija
1904., Badenweiler, Njemačka

Mondenost Opatije, njene trgove, kafiće, hotele i prirodne ljepote u priči “Ariadna” opisao je jedan od vodećih ruskih pisaca i dramaturga, Anton Pavlovič Čehov. U Opatiju je smjestio Ariadnu, djevojku koja ovdje ostvaruje san zamjene rodnog sela s druženjima s tadašnjom aristokracijom, te dvojicu muškaraca koji se bore za njenu naklonost. S obzirom na popularnost Opatije na prelasku stoljeća, te činjenicu kako je u njoj i sam uživao, niti ne čudi da je pisac, često zvan majstorom moderne kratke priče, upravo ovdje smjestio radnju. Smatran jednim od ključnih predstavnika ruske realistične škole kasnog 19. stoljeća, Čehov je autor remekdjela poput drama Ujak Vanja, Tri Sestre i Višnjik.

1879., Ulm, Njemačka
1955., Princeton, SAD

Smatran najutjecajnijim fizičarom 20. stoljeća, ime Alberta Einsteina veže se uz otkrića koja su uvelike oblikovala čovječanstvo. Njegova teorija relativnosti smatra se jednim od stupova moderne fizike, dok je tumačenje fotoefekta bilo presudno za uspostavu kvantne teorije. Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, Nijemac je u Opatiji ljetovao 1932. godine, kada je pisma na temu burne svjetske politike izmjenjivao sa suvremenicima poput Sigmunda Freuda. Einsten je bio veliki putnik. Na temelju svojih radova, istraživanja i postignuća provodio je vrijeme između Europe, Azije i Amerike te stoga ne čudi da je umirujuće i ljekovito okruženje Opatije odabrao za jednu od destinacija. Zahvaljujući njegovim intelektualnim dostignućima, riječ Einstein danas je sinonim za genijalnost.

1899., Sankt Peterburg, Rusija
1977., Montreux, Švicarska

Da je danas živ, ugledni rusko-američki pisac Vladimir Nabokov Opatije bi se uglavnom sjetio s užitkom. Na kraju, upravo je ovdje, kao dječak, s obitelji ljetom uživao u lovu na leptire, moru, odmoru i šetnjama. S nešto manje užitka prisjetio bi se neugodnog posjeta frizeru u Rijeci, kao i užurbanog odlaska iz opatijskog kafića nakon što je njegov otac primijetio dvojicu japanskih oficira stol do njihovog (Rusija je tada, 1904., bila u ratu s Japanom). Kako je Opatija obilježila njegov život Nabokov je napisao pola stoljeća kasnije u prvom poglavlju autobiografije “Govori, sjećanje!” Ostat će možda najbolje zapamćen po romanu Lolita – prema kojem je taj termin postao sinonimom za djevojčicu na pragu sazrijevanja – ali i po stotinama pjesama, novela, drama, prijevoda, kritika i eseja.

1860., Kaliště, Češka
1911., Beč, Austrija

Opatijska arhitektura, parkovi i Jadran bili su inspiracijom Gustava Mahlera, kompozitora i dirigenta kojeg se u klasičnoj glazbi smatra mostom između austro-njemačke tradicije 19. i modernizma ranog 20. stoljeća. Na prijelazu stoljeća, Mahler je ovdje djelomično skladao Četvrtu simfoniju, dok je za Uskrs 1905. godine u gradu pronalazio nadahnuće za Šestu simfoniju. Kao umjetnik, ali i ravnatelj Bečke opere, Mahler se svakako dobro uklopio u tadašnju Opatiju, mondeno odmaralište bogatih, moćnih i slavnih u Austro-Ugarskom Carstvu i šire. Opatija je u to vrijeme bila kulturno središte i mjesto susreta Mahlera i njegovih uglednih suvremenika, poput Giacomma Puccinija i Franza Lehára.

1877., San Francisco, SAD
1927., Nica, Francuska

“Nikad nisam vidjela palmu koja raste toliko slobodno. Svaki sam dan razmišljala o kretnji njenih listova na jutarnjem povjetarcu koji su me naučili nježnom drhtanju ramena, ruku i prstiju…” Ovako je o palmi u parku iza hotela Bevanda govorila jedna od najvećih plesačica 20. stoljeća, planetarno popularna Isadora Duncan, majka modernog plesa. Za vjerovati je kako ju je upravo pogled na opatijske palme inspirirao da svojim izvedbama oslobodi balet konzervativnih okvira i promovira ples na razinu kreativne umjetnosti. Ova reformatorica baleta vrijeme je sa suprugom Sergejom Jesenjinom često provodila na Mediteranu te ju je put nekoliko puta naveo i u mondenu Opatiju. U njenu čast u parku je podignut i spomenik, vječna uspomena na ženu čiji je život obilježio prkos društvenim normama.

1858., Lucca, Italija
1924., Bruxelles, Belgija

Svoja je ljeta u Opatiji provodio kompozitor Giacomo Puccini, često zvan najvećim talijanskim skladateljem nakon Verdija i autor opera koje su danas dijelom standardnih repertoara diljem svijeta. Uživajući u ovdašnjoj arhitekturi i moru krajem 19. i početkom 20. stoljeća, Puccini je osmišljavao djela poput La Boheme, Tosca i Madama Butterfly. Iako je konceptualno utemeljen u klasičnoj talijanskoj operi 19. stoljeća, Puccini je jedan od ključnih protagonista verizma, umjetničkog pokreta i metode u umjetnosti koju karakterizira težnja za što istinitijim prikazivanjem i izražavanjem stvarnosti. Puccini je do danas ostao najizvođenijim umjetnikom svoje generacije, zaduživši talijansku operu u povijesnim razmjerima.

1895., Konstantinovo, Rusija
1925., Sankt Peterburg, Rusija

Ona je govorila malo ruskog, on nije govorio strane jezike. Imali su kratak brak. No, dane u njemu ipak su uvelike proveli u Opatiji. Američka planetarno popularna plesačica, Isadora Duncan, i jedan od najpopularnijih ruskih pjesnika 20. stoljeća, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, svoju su ljubav prema umjetnosti i jedno drugom razmjenjivali tijekom toplih ljetnih šetnji parkom smještenim iza hotela Bevanda. Dok je Duncan pratio na njenim baletnim turnejama, Jesenjin je stvarao na temu ruskog sela i prirode, istovremeno uživajući ugled “pjesnika naroda” i boema. Bio je nadaren, no i kontroverzni pjesnik – obožavan u širokim krugovima, preziran među literarnom i političkom elitom. Zbog straha vlasti da će svojim utjecajem oslabiti građansko usmjerenje mladih, njegova djela su u potpunosti izdana tek 1966. godine.

1803., Rim, Italija
1884., Prag, Češka

Tri je mjeseca Maria Ana Savojska, supruga cara Ferdinanda I., uživala u suncu i moru Opatije, smještene u tadašnjem Austro-Ugarskom Carstvu. Rođena u Rimu kao kćer talijanskog kralja Viktora Emanuela I od Sardinije, te udajom postavši caricom Austrije, Maria Ana je bila neizostavan dio visokog europskog plemstva. Imalo je to možda i ključan utjecaj na Opatiju koja po njenom boravku postaje mondenim ljetovalištem bečkog plemstva. Prema kraju 19. stoljeća izgrađena je 14 kilometara duga šetnica od Voloskog do Lovrana. Uskoro je uslijedila i gradnja pruga u smjeru Beča i Budimpešte. Bogatstvo gradskog plemstva odražavalo se u veličinama izgrađenih vila. Opatija je promovirana kao mjesto odmora i oporavka te je ponudom konkurirala francuskoj rivijeri. Ponekad zvana i “Beč na moru”, ona je bilo mjestom u koje se dolazilo vidjeti i biti viđen.

1857., Volosko, Hrvatska
1936., Zagreb, Hrvatska

Rođen u Voloskom, ribarskom mjestašcu kraj Opatije, Hrvat Andrija Mohorovičić jedno je od neizbježnih svjetskih imena kada je riječ o dostignućima na području seizmologije i meteorologije. Ponajviše je poznat po otkriću činjenice da zemljine kore, oceansku i kontinentalnu, od plašta zemljine jezgre razdvaja zaseban sloj. Mohorovičić je do otkrića, poznatog pod nazivom Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho sloj, došao 1910. godine, promatrajući iznenadno povećanje u brzini valova potresa. Smatran ocem moderne seizmologije, njegovim prezimenom nazvani su jedan od mjesečevih kratera i asteroid 8422.

Opatija će 2014. godine proslaviti 170 godina turističke tradicije. Biti dijelom te tradicije znači postati dijelom turističke povijesti ovoga kraja. Šarm i elegancija Opatija ovdje su da ostanu.